Zakonska regulativa

 

Uživanje duhana je kroz povijest bilo zabranjivano iz vjerskih, etičkih, medicinskih, ekoloških i drugih razloga. Pušači su vezani uz stub srama. Rimski papa je prijetio izopćenjem iz crkve, u Rusiji i Turskoj su pušačima rezali nos, u Iranu su gušeni u dimu itd. Prva žrtva anti-pušačke kampanje bio je Kolumbov mornar, izvjesni Rodrigo de Jerez, koji je po povratku u Španjolsku nastavio pušiti te ga je inkvizicija osudila na tešku kaznu zbog veze sa vragom, a dokaz je bio dim koji je izlazio iz njegovih usta i nosa.

Najveći protivnici pušenja su bili engleski kralj James I, turski sultan Murat IV, papa Urban III, perzijski šah Abas i drugi. Pamfletski natpis protiv duhana i pušenja koji je 1604. godine napisao engleski kralj James I pod nazivom "Misocapnos" (grčki: mizeo - mrzim, capnos - dim), bio je vjerovatno prvi antipušački tekst. On piše da je ta navika "odurna za oči, gnusna za nos, opasna za pluća, a crni smrdljivi dim podsjeća na pakleni dim". Henri VIII je bičevao pušače i one koji su ušmrkivali duhan, te oduzimao burmutice za svoju kolekciju. Prve prodavnice duhana su ipak otvorene u Engleskoj . U Šekspirovo doba ljudi su pušili i u teatrima.

Pedesetih i šezdesetih godina XX stoljeća, prvo iz USA a zatim i iz drugih zemalja, počinju intenzivnija istraživanja o štetnosti pušenja i njegovom utjecaju na zdravlje. Pojavom izvještaja američke zdravstvene službe (tzv. Terry-jev izvještaj) o utjecaju dima na bolesti respiratornih organa i njegovu izravnu vezu sa rakom pluća, intenzivira se antipušačka kampanja, različite vrste zabrana, upozorenja na paklicama i sl.

Razvoj i budućnost duhanske branše bit će i ubuduće u uskoj vezi sa odnosom zdravlja i pušenja. Duhanska industrija se različitim tehnološkim postupcima prilagođava zahtjevima potrošača i različitim zabranama, od uvođenja djelotvornijih filtera, ventiliranja cigareta, razrjeđenja dima, expandiranja duhana, a sve u svrhu smanjenja štetnih tvari u duhanskom dimu (što je već uveliko urađeno u odnosu na cigarete od prije 20-30 godina). Primjena različitih aditiva i proizvodnja kvalitetnijih duhana doprinijeli su da dim zadrži odgovarajući okus i fiziološku zadovoljštinu.

I pored štetnosti pušenja, milionskih sudskih sporova sa multinacionalnim kompanijama, duhanska industrija je legalna djelatnost koja puni proračune svih nacionalnih ekonomija, te duhan sa razlogom zovu "Herba fiscalae". Već od prvih dana širenja, duhan je bio izvor prihoda za budžet mnogih država. Kardinal Richelieu, francuski ministar, te engleski kralj Charles I, prvi su uveli porez na duhanske proizvode. Današnje učešće prihoda od duhana u budžetima pojedinih zemalja kreće se od 6-20% .